SPOMINANJE NA RODNI KRAJ – Bedřich Sič – br. 11

kniga

Site: E-learning moravské chorvatštiny
Course: Jezik moravskih Hrvata - primarni tečaj
Book: SPOMINANJE NA RODNI KRAJ – Bedřich Sič – br. 11
Printed by: Guest user
Date: Thursday, 11 August 2022, 10:07 AM

Table of contents

1 SPOMINANJE NA RODNI KRAJ – Bedřich Sič – br. 11

Naši kiritofi su takaj daleko a široko bili znami. Pred kiritofom se cijev tajedan pripravijalo pečiene pocharaja. Aj ta najubožili človik v seli na kiritov pripravi ništo dobruoga. Pečena guska je morala bit na sakom stoli. V pijetak a sobuotu pred kiritofom se va hlibove peti kurilo a piekli su se furme a flijekine. V trubi pečene furme a flijekine nisu nigdar tako dobre kod z hlibove peti. Hlapci v sobuotu stavjalu maju pri šenkausich a se se pripravja na nedilju. V nedilju se grije rano va crikvu k maši a po maši ur čijekaju muzikanti na hlapce pri crikvi a doprovuodiju hlapce s muziku k šenkausu komu patri. Prvi dan na kiritov se pak do puodne grije igrat purgamastru, neguovomu zastupcu, gospodinu a direktoru. Po niješpori gredu starki s muziku pro prvu starešicu va stan, kadijen ona biva. Pred stanuom se igra a tanca. Pak se grije s starešicami pod maju a prve tri kusite dostanu starki a starešice. Starki su ti, ča kiritov pijlaju a pred tim si je hlapci med suobu vivuoliju. Po starki dostanu pak tri kusitě sola domati hlapci. Po damatich hlapci zapeluju, pak hlapci kuolečnich sijel. Sako selo dostane tri kusitě solo. Prvi dan na kiritof zapeluju až do vjiečera neg tuji a naše hlapce a divičice se k lancanju dostanu až viječer. Stariji hlapi a robe prvi dan netancaju, ale ti mladi se daju viječer na tanac. Sevaljek na kiritof se pijela za starki a starešicami lip ovenčijen kozav. Tom u kozlu ušije prva starešica lipu plachtičku, ka je same lipe mašle. Za toga kozia se pak tri dni klička a duo za cijev kiritov aj s hodkam i najvec kličkov prehiti s guglu, je pak kozla viigrav. Drugi dan na kiritof se dopuodne grije k maši a s maše se grije pak na cmitijer. Na cmitijer grije cijelo selo a spomina se sich mrtvich, ča su v seli umrli. Pak huodiju do puodneva starki viigravat pred stane gmeinderodom. 0 trich urach se grije zopet pro starešicu a opakuje se to, ča prvi dan. Neg da drugi a trijeti dan na kiritofje ur malo tujich ljudi a uoba dva dni patriju ljudijem v seli. Drugi a trijeti dan imaju hlapi a robe kiritof. V kuoli zapeluju a pri jačeni a tancani se zabiju trampote s celuoga lijeta. Trijeti dan huodiju starki a hlapci sbirat žitak a druge vijeci, za ke muoru dostat pinezi. Žitak se pak proda a s tich pinijez se plati vidanje za kiritof.

Prijevod

Takoder naša proštenja bila su u širokoj okolini poznata. Prije proštenja se cijeli tjedan pripremili razni pečeni slatkiši. I najsiromašniji čovjek u selu je pripremio za proštenje nešto ukusno. Pečena guska morala je biti na svakom stolu. U petak i sobotu prije proštenja su se u peći za kruh pekle kolače i buhtle. U pećnici pečene kolače i buhtle nisu nikada tako ukusne kao iz peći za kruh. Mladići podižu u sobotu majsko drvo ispred konoba i spremaju se za nedjelju. U nedjelju se ide na misu u crkvu i poslije mise već čekaju glazbenici na mladiće ispred crkve i prate ih s glazbom u konobu koja im pripada. Prijepodne prvog dana proštenja ide se svirati ka gradonačelniku, njegovom zastupniku, svećeniku i ravnatelju škole. Poslijepodne nakon blagoslova idu kraljevi proštenja s glazbom po prvu kraljicu proštenja u kuću gdje živi. Ispred kuće se pleše i svira. Poslije se ide s kraljicama proštenja pod majsko drvo i tamo im pripadaju prva tri sola. Kraljevi proštenja su ovi koji vode proštenje i koje su drugi mladići izabrali među sobom. Poslije dobiju tri sola također domaći mladići. Nakon toga plešu mladići iz drugih sela. Za svako selo su tri sola. Prvi dan proštenja plešu samo tuđi i naši mladići a djevojke plešu navečer. Starija gospoda i starije žene ne plešu ali mladi plešu navečer za njih. Iza povorke kraljica i kraljeva proštenja ide uvijek lijepo ukrašen jarac. Kraljica proštenja ušije jaracu lijepu zastavicu koja ima lijepe trake. Za tog kozla se poslije kugla tri dana. Tko obore najviše kugla, ovaj osvoji jaraca. Drugi dan proštenja prijepodne se ide u crkvu na misu i s mise se ide u groblje. U groblju je cijelo selo i spominju se mrtvi koji su u seli umrli. Poslije idu kraljevi proštenja svirati k vijećnicima. U tri sata idu natrag po kraljicu proštenja i sve se ponavljuje kao prvi dan. Samo drugi i treći dan nema na proštenju toliko tuđih ljudi i oba dana pripadaju mladima u selu. Drugi i treći dan imaju kiritof oženjeni i starije žene. U krugu plešu i uz plesa zaborave na sve brige cijele godine. Treći dan idu kraljevi proštenja i drugi mladići skupljati žito i druge stvari za koje mogu dobiti novac. Žito se prodaje i za novac se plaćaju troškovi za proštenje.