SPOMINANJE NA RODNI KRAJ – Bedřich Sič – br. 8
kniga
Site: | E-learning moravské chorvatštiny |
Course: | Jezik moravskih Hrvata - primarni tečaj |
Book: | SPOMINANJE NA RODNI KRAJ – Bedřich Sič – br. 8 |
Printed by: | Guest user |
Date: | Friday, 29 September 2023, 12:07 AM |
1 SPOMINANJE NA RODNI KRAJ – Bedřich Sič – br. 8
V lieti 1948 je komunisticka vlada proglasila da nisme povierljivi a da ťe nas preselit na sever zemlje Morave. A tako su nas, mi ki sme po četire stuo liet od Valčice až k Znuojmi a od rakuske granjice až k Porlici bili v tom nimškom kraji jedjini Slovani, z naših selov prognali a rozselili po veť nek stu selah na Moravi. Tako su nam oni na Moravi pripravili naš hrvatski gruob va kuom su nas za živa pokopali. Pred našim cieliom visilienjem su ur onda varovali našu čs. vladu va memorandu naši byvali česky gospodini, šandari ale aj šumastri komunisti, kie su s nami za prvej republike va Frielištofi živili a su nas dobro znali. Pisali su doslova:
Hromadný odsun Chorvatů by byl nesporně v duchu našeho lidově demokratického zřízení velkou křivdou, kterou bychom, před dějinami nemohli zodpovědět a proto jej nelze provést. - Zato vierujeme, da těme se spravedlnuosti dočiekat a velika krivica tě biť napravena.
Do toga časa se hromadni odsun ni moglo prosadit, za to da druge političke strane, to nisu dovuolili. Takaj Jugoslavski konsul va Brni, Ing. Sajko, je nas znav dobro branit, zato da va Jugoslavii žije preg 100.000 čechoslovakov a nikomur se ni ubližilo. Až po odpadnutje Jugoslavie, su ga zaprli a takaj Frielištovskoga rodaka strica Jozu Šalamuna, ki su se najveć za nas brali. Tim su imali ciestu k presielienje odprtu.
U 1948. godini je komunistička vlada izjavila da nismo povjerlivi i da nas će preseliti na sjever Moravske. I tako su nas, koji smo živjeli 400 godina od Valtica ka Znojmu i od austrijske granice čak k Pohořelicama i bili smo u ovom njemačkom kraju jedini Slaveni, iz naših sela progonili i raselili su nas u više od sto sela u Moravskoj. Tako su nam pripremili naš hrvatski grob u kojem su nas žive pokopali. Prije našeg iseljenja su nas već upozorili u memorandumu za čehoslovačku vladu naši bivši češki svećenici, žandari i učitelji-komunisti koji su s nama u Frielištofu živjeli za vrijeme prve republike i koji su nas dobro znali. Pisali su doslovno:
Masovno iseljenje Hrvata bi bio sigurno u našem narodno demokratskom uređenju velika nepravda za koju bismo nemogli biti odgovorni i za to je nemoguće ovo ostvariti. Vjerujeme da dočekamo pravednost i velika krivnja će biti popravljena.
U to vrijeme nije se moglo iseljenje ostvariti jer to druge političke stranke nisu dopustile. Također jugoslavenski konzul u Brnu Ing. Sajko nas je dobro branio zato da u Jugoslaviji je živjelo više od sto tisuća Čehoslovaka i nikomu se nije naudio. Nakon raskida s Jugoslavijom bio je Ing. V. Sajko zatvoren i s njim bio je zatvoren također Joza Šalamun iz Frielištofa koji nas je najviše branio. Put prema iseljenju bio je otvoren.